O Hrvatskoj

Zemljopisni položaj:
Hrvatska se proteže od podnožja Julijskih Alpa na sjevero-zapadu i Panonske ravnice na istoku, preko Dinarskog lanca planina u centralnom dijelu do Jadranske obale na jugu.

Glavni grad:
Zagreb ( 779.145 stanovnika - administrativno, kulturno, akademsko i komunikacijsko središte zemlje)

Dužina morske obale:
5,835km - zajedno s otocima, otočićima i grebenima

Broj otoka, otočića i grebena:
1,185. Najveći su otoci Krk i Cres. Ima i 67 naseljenih otoka.

Klima:
Sjeverna Hrvatska ima kontinentalnu klimu; centralna Hrvatska ima poluplaninsku i planinsku klimu. Zimska temperatura kreće se od -1 do 30 stupnjeva u kontinentalnoj zoni, 5 do 0 stupnjeva u planinskom predjelu i od 5 do 10 stupnjeva u priobalju. Ljetne se temperature kreću od 22 stupnja do 26 u kontinentalnom dijelu zemlje, 15 do 20 stupnjeva u planinskoj regiji i od 26 do 30 stupnjeva u obalnoj regiji.

Jadransko more

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.

Nacionalni parkovi

Risnjak (www.risnjak.hr/)
Na zračnoj udaljenosti manjoj od 15 km od mora, u zaleđu grada Rijeke i kvarnerskog priobalja - rasprostire se Nacionalni park Risnjak. Risnjak spada u zaštićena područja Hrvatske, iznimnih prirodnih vrijednosti, gdje su na relativno malom prostoru smješteni razni tipovi šuma bjelogorice i crnogorice Gorskog kotara. Raznoliki životinjski svijet također nastanjuje ovaj prostor. Ovdje nalazimo brojne geografske, geološke, vegetacijske, klimatske i pedološke fenomene. Na nevelikom prostoru susrećemo vrijedne prirodne pojave osebujne ljepote, dinarski krš specifične hidrografije i oblika, prašumske predjele i netaknute gorske vrhove, a u neposrednoj je blizini gradskih područja Delnica, Rijeke, Karlovca, pa i Zagreba.

Brijuni (www.np-brijuni.hr)
Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Blaga klima i pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni zaljevi te dobro branjeni visinski položaji, osigurali su kontinuitet djelovanja čovjeka na otoku od prapovijesti do najnovijeg doba. Na relativno malom otočju, površine nešto veće od 7 km2, evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti. Otočje je bogato spomeničkom baštinom još iz vremena Rimljana, tu su i ostaci bizantskog kastruma, utvrde iz doba Austro-Ugarske. Na Brijunima su pronađeni i tragovi dinosaurusa.

Kornati (www.kornati.hr)
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati - najrazvedenija otočna skupina u Sredozemlju s oko 140 otoka i otočića. Zanimljiv pejzaž, visoke okomite stijene što se sunovraćuju u more, podmorje bogato florom i faunom, endemična vegetacija... osnovne su karakteristike ovog nacionalnog parka.

Krka (www.npkrka.hr)
Nacionalni park «Krka» proglašen je 1985. god. i sedmi je Nacionalni park Hrvatske. Smješten je u cijelosti na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole. S potopljenim dijelom ušća duga je oko 72,5 km i po dužini je 22 rijeka u Hrvatskoj. Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen.

Mljet (www.mljet.hr)
Mljet je jedan od južnih jadranskih otoka bogat bujnim šumama alepskog bora. Nacionalnim parkom su proglašena 54 četvorna kilometra zapadnog dijela otoka gdje su dva morska jezera nastala potapanjem krških depresija. Usred Velikog jezera je otočić sv. Marije s kompleksom benediktinskog samostana iz XII. stoljeća.

Plitvička jezera (www.np-plitvicka-jezera.hr/)
Plitvička jezera čine 16 kaskadnih jezera u ličkom kršu okružena bujnim bukovim, borovim, smrekovim i jelovim šumama. Brojni slapovi i visinska razlika od najvišeg do najnižeg jezera iznosi 134 metra, čineći ovaj prirodni fenomen zaista osobitom baštinom Hrvatske.

Paklenica (www.paklenica.hr/)
Paklenica su duboki kanjoni Velike i Male Paklenice na južnim stranama Velebita. Osim surova planinska pejzaža i planinskih potoka, tu su i bogate šume crnogorice i bjelogorice. Na stijenama Velike Paklenice su izazovna i zahtjevna alpinistička penjališta. Najpoznatiji je Anića kuk, stijena visoka 400 metara.

Sjeverni Velebit (www.np-sjeverni-velebit.hr/)
(dugogodišnji park prirode relativno je nedavno proglašen nacionalnim parkom)
Obuhvaća vrhunske dijelove najduže hrvatske planine neponovljivih vizura prema moru i kontinentu. Potpuna divljina i sačuvana priroda s botaničkim rezervatom Zavižan, te Hajdučkim i Rožanskim kukovima, zatim najdublji speleološki objekt u Hrvatskoj - Lukina jama, samo su dio ljepote koju nudi Velebit.